Banski dvor Banski dvor Banski dvor
Banski dvor Banja Luka
Banski dvor
Odmah po osnivanju Vrbaska banovina je kod Hipotekarne banke podigla dugoročni zajam od 40 miliona dinara, od kojih su podignuti palata za banovinske kancelarije, banski dvori i stanovi za činovnike, koji su otplaćivani amortizacijom.
slika1
No, nije sve teklo glatko. Naročito se oteglo pitanje otkupa vakufskog zemljišta, ponajprije zbog toga što je Vakuf, čak i kad je postignut dogovor o cijeni od 1,73 miliona dinara, čak triput mijenjao svoje zahtjeve i postavljao nove.
Na osnovu rješenja bana Vrbaske banovine, Tehničko odjeljenje je 18. marta 1930. raspisalo stečaj za izradu idejnih skica za bansku palatu i banske dvore. Utakmica je bila otvorena za sve državljane Kraljevine Jugoslavije.
Ocjenjivački sud je činilo pet eminentnih stručnjaka. Najpoznatiji među njima svakako je profesor Beogradskog univerziteta, Petar Bajalović, koji se proslavio projektovanjem i izvođenjem zgrada Pravnog fakulteta i Kolarčevog narodnog univerziteta u Beogradu. Članovi suda bili su arhitekta Ministarstva građevina Momir Korunović, iza kojeg je ostala poštanska zgrada uz beogradsku željezničku stanicu, niz sokolskih domova i crkava, zatim načelnik Tehničkog odjeljenja Banske uprave Stevan Besarić, tehnički savjetnik Ljubomir Nikolić i arhitekta Branko Jovanović. Za zamjenike su imenovani univerzitetski profesor Branko Tanazević, jedan od najpoznatijih srpskih arhitekata secesije i srpsko-vizantijskog stila, i tehnički inspektor Banske uprave Milan Panjković.
Banska uprava je odredila četiri nagrade, u rasponu od 50.000 do 10.000 dinara. Ocjenjivački sud je bio ovlašćen da nagrađene radove otkupi, za šta je predviđena ukupna suma od 15.000 dinara. Ocjenjivački sud je bio dužan da u roku od 10 dana po isteku roka za predaju radova izvrši izbor. U daljnjem roku od 10 dana nagrađenima su isplaćene nagrade, odnosno otkupnine.
Obje zgrade trebalo je da služe javnim potrebama, da radilište bude što bolje iskorišćeno, kao i da arhitektura bude ukras gradu, s obzirom na postojeću pravoslavnu crkvu. Detaljniji građevinski program o veličini i broju prostorija, kako u banskoj upravi tako i u banskim dvorima, dat je uz situaciju zemljišta. Fasade su morale da budu obrađene u čistom stilu monumentalne arhitekture, koje su takmičari mogli da slobodno biraju. Izražena je želja da fasade budu u narodnom duhu.
Palata banske uprave, četvorougaonog oblika, površine 2.200 kvadratnih metara, izgrađena je po projektu zagrebačkog arhitekte M. Crnića, u vizantijsko-srpskom stilu, jedinom autohtonom arhitektonskom stilu ovih prostora. Palata ima 150 prostorija. Ubrzo po završetku je opkoljena modernim privatnim dvospratnicama i trospratnicama.